Srpska firma ulaže u TE Stanari

Strane investicije i nova radna mesta, uz strukturne reforme trebalo bi da budu okosnica ekonomskog programa nove Vlade Srbije. Stručnjaci procenjuju da bi Srbija u 2014. zadržala sadašnji BDP morala bi da privuče strane investicije u vrednosti od oko 1,7 milijardi evra. Sa druge strane, NBS u ovoj godini najavljuje investicije u vrednosti svega 1 milijadru evra. I dok Srbija čeka strance, poput IKEE recimo, neke naše firme , kao strane ulažu van Srbije. Jedna od njih je i kompanija EFT, koja zajedno sa kineskim partnerom ulaže 550 miliona evra u rudnik i termoelektranu Stanari, nedaleko od Doboja. Rudarski basen u Stanarima kod Doboja svoj vrhunac u doprinosu tržištu uglja imala je davne 1990. godine, kada je iskopano projektovanih 600 hiljada tona uglja. Nakon toga je počela decenija propadanja, sve do 2004. kada je Republika Srpska raspisala međunarodni tender i rudnik otkupila srpska kompanija EFT, koja danas, osim iskopavanja ugla, gradi i termoelektranu u blizini rudnika.

Srpska firma ulaže u TE StanariStrane investicije i nova radna mesta, uz strukturne reforme trebalo bi da budu okosnica ekonomskog programa nove Vlade Srbije. Stručnjaci procenjuju da bi Srbija u 2014. zadržala sadašnji BDP morala bi da privuče strane investicije u vrednosti od oko 1,7 milijardi evra.

Sa druge strane, NBS u ovoj godini najavljuje investicije u vrednosti svega 1 milijadru evra. I dok Srbija čeka strance, poput IKEE recimo, neke naše firme , kao strane ulažu van Srbije. Jedna od njih je i kompanija EFT, koja zajedno sa kineskim partnerom ulaže 550 miliona evra u rudnik i termoelektranu Stanari, nedaleko od Doboja.

Rudarski basen u Stanarima kod Doboja svoj vrhunac u doprinosu tržištu uglja imala je davne 1990. godine, kada je iskopano projektovanih 600 hiljada tona uglja.

Nakon toga je počela decenija propadanja, sve do 2004. kada je Republika Srpska raspisala međunarodni tender i rudnik otkupila srpska kompanija EFT, koja danas, osim iskopavanja ugla, gradi i termoelektranu u blizini rudnika.

Zajedno sa Kineskom razvojnom bankom u ovaj kraj ulaže se pola milijarde evra, a oko hiljadu ljudi našlo je svoje radno mesto.

Uz dodatna ulaganja u lokalnu zajednicu postavlja se pitanje zašto je ova investicija u Republici Srpskoj, a ne u Srbiji.

"Tog momenta kada je doneta odluka da se investira, ponude su bile van Srbije, jer energetika u Srbiji, ko je hteo ozbiljno da investira u energetiku u Srbiji, nju drži EPS i ona je faktički vlasnik i upravljač energetikom i bazenima i izgradnjom elektrani u Republici Srbiji. I gotovo sve, osim rudnika u Kovinu, nikada nijedan drugi deo nije ponuđen za privatnu inicijativu", rekao je Zlatan Matko.

I van energetskog sektora, kada je reč o investicijama, bilo domaćim, bilo stranim osim ekonomskih, ili društveno-političkih prilika u Srbiji, faktor usporavanja su i zastarela infrastruktura i propisi. Međutim, ovo nije boljka samo Srbije:

"Jako smo nespremni. Bilo da se radi o Hrvatskoj, Bosni ili Srbiji. Naša infrastruktura je još iz doba Tita i malo toga se menjalo. Naš auto-put kad se gradio, isto se nije baš pazilo na neke stvari, tako da ostaju nam stari auto-putevi koji su takvi kakvi jesu već decenijama", naglasio je Ivan Rojnica iz "Zagreb Transa".

Uz prilagođavanja propisa i infrastrukture, ekonomisti procenjuju da Srbija ove godine mora da privuče ulaganja od 1,7 milijardi evra, ukoliko želi da zadrži sadašnji Bruto domaći proizvod.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik